Da li se ravnomerno ulaže u vlaška i srpska sela (FOTO)

Braničevo

Društvo

Da li se ravnomerno ulaže u vlaška i srpska sela (FOTO)

Foto: Marina Jovanović, arhiva

How Good Of A Friend Are You Really?

Za Vlahe je Srbija matična država i oni žele da daju doprinos njenom razvoju , a da li lokalne samouprave u kojima oni žive podjednako ulažu u srpska i vlaška sela i šta čine da bi sprečili emigracije Vlaha, tema je kojom se bavimo u ovom tekstu.

Iako su Vlasi  u najvećem broju nastanjeni u severnoistočnoj Srbiji, nemaju etničku prevagu ni u jednoj opštini. Najviše ih je nastanjeno u Borskoj, zatim  Zaječarskoj oblasti i Braničevskom okrugu, gde se nalazi 80,6% ukupnog broja Vlaha jugoistočne Srbije. Prema poslednjem popisu iz 2011. godine najveći broj Vlaha živi u Boru (6.701), zatim u tri opštine Braničevskog okruga - Petrovcu na Mlavi 4.609,  Kučevu 3.927 i Žagubici 2.811. Procentualno najviše žive u selima, konkretno, 64 sela Braničevskog okruga su čisto vlaška.

Vlasi imaju neprikosnoveno pravo da sebe smatraju autohtonom populacijom na ovim prostorima i posebnom nacionalnom manjinom sa svim pravima predviđenim Zakonom o zaštiti prava i slobodi nacionalnih manjina. Kako je za Vlahe Srbija matična država, oni žele da daju pun doprinos razvoju lokalne zajednice i države u kojoj žive. A da li je ovaj pravac dvosmeran? Da li lokalne samouprave u kojima žive Vlasi podjednako ulažu u srpska i vlaška sela?

“Opštinu Petrovac na Mlavi čini 30% vlaškog stanovništva. Kod nas nikada nije ni postojala razlika između Vlaha i Srba, oni ovde nikada nisu doživljavani kao nacionalna manjina nego kao potpuno ravnopravni sa Srbima. Apsolutno podjednako se ulaže i u srpska i u vlaška sela. Od 2016. godine, od kada sam na čelu opštine Petrovac na Mlavi do danas, u vlaška sela uloženo je više nego za 20 godina unazad. Najviše se ulagalo u putnu infrastrukturu, atarske puteve i škole. Zapravo, ulagalo se u ono što predsednici tih mesnih zajednica smatraju da je najpotrebnije”, kaže za naš portal Duško Nedinić, predsednik opštine Petrovac na Mlavi.

 

Duško Nedinić, predsednik opštine Petrovac na Mlavi

Vladimir Stojanović, prvi čovek opštine Kučevo, kaže da građani tamo uopšte ne razmišljaju na taj način.

“U opštini Kučevo se uopšte ni ne postavlja to pitanje, niti se razmišlja o tome. Lokalna samouprava ulaže podjednako u sva sela, u skladu sa iskazanim potrebama građana”, kaže Stojanović.

 

Vladimir Stojanović, predsednik opštine Kučevo

I zamenik predsednika opštine  Žagubica, Predrag Ivković, saglasan je da se ne pravi razlika između srpskih i vlaških sela.

„Podjednako se ulaže  u sva sela i to niko ne meri. Ne  delimo našu opštinu na Vlahe i Srbe, nikome to ne pada napamet. Svi smo Vlasi i svi smo Srbi, to ne može da se podeli jer su porodice izmešane. Na primer, ako neko ko je Vlah gleda unazad do trećeg kolena, sigurno ima nekog u familiji ko je Srbin, i obrnuto”, objašnjava Ivković.

 

Predrag Ivković, zamenik predsednika opštine  Žagubica

Vlaška sela se između ostalog  prepoznaju po višespatnim kućama i raskošnim ogradama, jer su nekada sa ovih prostora pretežno Vlasi odlazili u inostranstvo. A kako je danas iz ugla čelnika opština Braničevskog okruga koje nastanjuje ova manjina?

Višespratne kuće karakteristične za vlaška sela

„Podjednako odlaze i Vlasi i Srbi, jer svi imamo iste probleme“, smatra Nedinić, dok njegov kolega iz Kučeva smatra da je  “ekonomski momenat presudan za odlazak i tu nema razlike između Vlaha i Srba”.  Slaže se i Predrag Ivković iz Žagubice, koji navodi da “ odlaze svi koji uspeju da se snađu ili imaju familiju u inostranstvu”.

Ključno pitanje je šta lokalne samouprave čine kako bi se, ako ne sprečile, onda makar smanjile emigracije Vlaha?

„Imamo odličnu saradnju sa Nacionalnim savetom Vlaha čije je sedište u Petrovcu, i pomažemo ih finansijski mnogo više od drugih opština. Očekujemo da se u sledećoj godini vojna kasarna vrati u vlasništvo opštine Petrovac i tek onda možemo govoriti o dovođenju investitora. Oživljavanje privrede i nova radna mesta su ključne stvari za smanjenje emigracija, ne samo vlaškog, već i srpskog stanovništva”, smatra Nedinić, dodajući da u skladu sa budžetom opštine svake godine lokalna samouprava pruža  finansijsku pomoć organizaciji svih vlaških manifestacija.

Vladimir Stojanović kaže da se rukovodstvo opštine Kučevo trudi da obezbedi što bolje uslove za život svih građana i da takođe izdvaja sredstva za organizaciju manifestacija koje su veoma značajne za očuvanje identiteta vlaškog naroda.

“Opština je generalni pokrovitelj svih manifestacija, čak ima više vlaških u našoj opštini. Spomenuću samo neke: “Dubočka rusalja” u Duboki, “Omoljanca” u Ceremošnji, “Izvorni dani Neresnice”, “Truba Miroslava Matušića” i “Homoljski motivi”, manifestacija koja ima tradiciju dugu više od pet decenija i neguje i srpsku i vlašku tradiciju, običaje i kulturu”, ističe Stojanović.

I Predrag Ivković iz Žagubice navodi da u toj opštini ima 13 manifestacija, a u okviru svake zastupljen je i kulturno-umetnički program namenjen vlaškoj manjini.

Vlaha ima i u ostalim opštinama Braničeva, poput Žabara, Malog Crnića, Golupca, Velikog Gradišta, kao i u Požarevcu, ali ne u tolikoj meri.

Sudeći po tvrdnjama predsednika tri opštine u kojima su Vlasi najbrojniji, diskriminacija ne postoji. Ravnomerno se ulaže i pospešuje razvoj oba naroda, uslova za život i razvoj njihovih kultura.

Istini za volju, na čelu Žagubice nalazi se Safet Pavlović koji je pripadnik vlaške nacionalne manjine. Višegodišnji predsednik opštine Petrovac na Mlavi do 2016 bio je Radiša Dragojević, koji je istovremeno bio i predsednik Nacionalnog  saveta Vlaha Srbije, a od prošle godine je na čelu Izvršnog odbora Nacionalnog saveta Vlaha sa sedištem u Petrovcu. Takođe, Novica Janošević, sadašnji predsednik Nacionalnog saveta Vlaha Srbije, odrekao se 2018. godine funkcije predsednika opštine Kučevo kako bi mogao da rukovodi Savetom.

A šta o ovoj temi misli “običan svet” – pripadnici vlaške nacionalne manjine u Braničevu? ,  

“Nekoliko godina unazad čini mi se da se više ulaže u sela nego ranije, i u srpska i u vlaška, pogotovo u asflatiranje puteva. Za razliku od drugih vlaških sela, iz Voluje nije veliki broj Vlaha odlazio u inostranstvo, više je bilo onih koji su radili u rudniku zlata u Majdanpeku. Mislim da bi se u budućnosti mladi zadržali na selu ako bi mogli da žive od poljoprivrede, možda da se obezbede neki povoljni krediti za poljoprivrednike, da im opština nekako u tom smislu pomogne, da se otvore zadruge u selima koje bi otkupljivale njihove proizvode”, kaže Dobrila Marjanović  iz Voluje.

Pripadnici mlađe populacije Vlaha retko žele javno da govore o ovoj, za njih oseljivoj temi,jer su generalno nezadovoljni životom u Srbiji i smatraju da je spas van granica zemlje.

“Ako je Vlah na vlasti, on “vuče” za Vlahe i vlaška sela, a ako je Srbin, on “vuče” za srpska sela. U Srbiji se ni u gradovima ne ostaje, a kamoli u selima, imam utisak da se ide ka tome da se sela ugase, a da Beograd oživi. Iskreno, mislim da lokalne samouprave ništa ne mogu da urade da spreče emigracije Vlaha”, kaže Dalibor Ilić  iz Starčeva.

Kako Petrovac, Žagubica i Kučevo spadaju u red nerazvijenih opština i imaju relativno skroman budžet, za ubrzan razvoj neophodna je i pomoć meštana kroz takozvani samodoprinos. Na primer, letos su u petrovačkom selu Dubočka, koje je pretežno naseljeno vlaškim življem, asfaltirane tri ulice, a sredstva su obezbeđena iz budžeta ove opštine, ali i od strane meštana Dubočke. Naravno, veliki deo njih nalazi se na privremenom radu u inostranstvu. To je upravo i jedan od razloga što su pojedina vlaška sela čak uređenija od srpskih. I to nije usamljen slučaj, u mnogim selima se investicije realizuju uz učešće meštana.

Novi asfalt u selu Dubočka

Ulaganje u manifestacije je značajno za očuvanje jezika, običaja, igre, pesme i tradicije Vlaha, ali presudno za smanjenje emigracija je stvaranje boljih uslova za život, prvenstveno mogućnost zaposlenja mladih Vlaha u svojim lokalnim zajednicama. Na rešavanju tog pitanja zajednički moraju raditi Nacionalni savet Vlaha Srbije, lokalne samouprave u kojima žive Vlasi i sama država.

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “ AKO ODEŠ, NEĆE NAS BITI – kako sprečiti emigracije mladih Vlaha? “ koji sufinansira Ministarstvo kulture i informisanja po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata iz oblasti javnog informisanja na jezicima nacionalnih manjina u  2019 .godini.


-Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

To Top