Gde ide novac iz Fonda za zaštitu životne sredine u Požarevcu (FOTO)

Požarevac

Društvo

Gde ide novac iz Fonda za zaštitu životne sredine u Požarevcu (FOTO)

Foto: Pixabay, E.B.

How Good Of A Friend Are You Really?

Obimna rasprava vođena je na jučerašnjem zasedanju lokalnog parlamenta oko projekata za koje je opredeljen novac rebalansom Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine.

Skupština Požarevca donela je program koriščenja sredstava Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine 24. decemba prošle godine, za koji je dobijena saglasnost Ministarstva zaštite životne sredine. Program sadrži 23 projekta ukupne vrednosti 430.193.173 dinara. Pred odbornicima se juče našao predlog prvog rebalansa budžeta ovog fonda kojim su obezbeđena dodatna sredstva u iznosu od 177.101.004 dinara.

Po rečima Saše Pavlovića, gradonačelnika Požarevca, ta sredstva se finansiraju iz ostvarenih prihoda od naknade za emisiju sumpor – dioksida i praškaste materije u 2020. godini, u iznosu od 71.282.291 dinar, kao i 6.694.231 dinar u 2021. godini. Drugi izvor finansiranja je ostvareni prihod od posebne naknade za zaštitu i unapređenje životne sredine u iznosu od 8.346.015 dinara u prošloj i 10 miliona dinara u tekućoj godini. Takođe, tu su i sredstva od prenamene po projektima koji su okončani u iznosu od 60.778.467 dinara.

„Taj novac rasporedili smo na tri aktivnosti. Prva je unapređenje sistema upravljanja otpadom, a korisnik je JKP „Komunalne službe“ i to za opremanje vozila sa prikolicom i prevoz otpada na regionalnu deponiju i opremanje abrol kontejnerima. Ukupan iznos sredstava je 100 miliona i 800 hiljada dinara. Ova oprema je potrebna za uspostavljanje regionalne deponije. Ovih dana pokrenućemo postupak za izradu projekta regionalne deponije i mogu slobodno reći da smo veoma blizu rešenja jednog velikog problema koji grad Požarevac ima godinama“, istakao je Pavlović.

 

Saša Pavlović, gradonačelnik Požarevca

Druga aktivnost je zaštita vode i upravljanje otpadnim vodama, a korisnik je Gradska uprava. U pitanju je izgradnja fekalne kanalizacije u ulici Filipa Višnjića, dužine 1.600 metara, a za ovu investiciju opredeljena su 23 miliona dinara iz Budžetskog fonda.

JP „Toplifikacija“ dobilo je sredstva za finansiranje izgradnje distributivne mreže i priključaka toplovoda na lokaciji Nemanje Tomića 18, u iznosu od 552.668.432 dinara.

Tatjana Stojadinović, odbornica „Dosta je bilo“, uputila je za skupštinskom govornicom prigovor na odobrena sredstva JKP „Komunalne službe“. Ona je navela da je ovo preduzeće tražilo dva specijalna vozila autosmećar i kontejnere za seoske mesne zajednice, ali da sredstva nisu odobrena.

„Dok nam se građani samoinicijativno organizuju i uređuju divlje deponije u selima  mi ne odobravamo ni osnovna sredstva, a to su autosmećar i kante za đubre. Meni je žao što komunalno preduzeće nije uspelo da dobije ovo što je tražilo i smatram da su malo tražili, da su dva autosmećara  malo za sela“, rekla je Stojadinović.

 

Tatjana Stojadinović, odbornica „Dosta je bilo“

Gradonačelnik se potom javio za repliku i kazao da razume čemu ovaj prigovor i da je to politički potez kako bi se  stvorilo nezadovoljstvo kod ljudi koji žive na selu.

„Ja živim na selu i znam za sve te probleme. Najlakše je uspostaviti sistem odnošenja smeća po selima, ali gde ćemo da ga odnosimo. Deponija je sa svojim kapacitetima na izmaku. Onda se postavlja drugo pitanje, ako nemamo tegljače i abrol kontejnere čime ćemo da iznosimo smeće na regionalnu deponiju i na drugu lokaciju, jer kad dođemo do kraja deponije moramo negde smeće da nosimo, a gde“, upitao je Pavlović.

On je dodao da razume da odbornik ne može da zna koje su sve aktivnosti planirane i da je njegovo pravo da pita, ali ne i da se donose zaključci da vlast ne misli na ljude koji žive na selu. 

Pavlović je objasnio da postoji zaključak Vlade kojim je određeno da grad Požarevac do izgradnje regionalne deponije odnosi smeće na regionalnu deponiju u Lapovu, a za to su potrebni tegljači i abrol kontejneri. Kako objašnjava, smeće se pokupi u gradu i doveze do reciklažnog centra gde se radi tretman, odnosno jedan deo smeća ide na reciklažu, a drugi deo se po izlasku iz linije sabija u abrol kontejnere. Abrol kontejneri kače se na tegljač i odvozi ga smećar na regionalu deponiju i zato je nabavka te opreme neophodna.

„Nakon uspostavljanja takvog sistema grad Požarevac će vrlo rado ući u sistem odnošenja smeća iz sela. Sada nemamo uslova i kapaciteta da smeće iz sela bilo gde odlažemo. Džaba mi da nabavljamo sada kontejnere i smećare za sela kad još uvek nemamo uspostavljen regionalni sistem“, naglasio je Pavlović.

Slobodan Vasić, šef odborničke grupe „Dosta je bilo – RIIS Istok“, konstatovao je za govornicom da što je zagađenje veće, više je novca u Budžetskom fondu.

Slobodan Vasić, šef odborničke grupe „Dosta je bilo – RIIS Istok“

„Što nas više zagađuju nama Budžetski fond raste, tako piše u izveštaju, dakle zato što je povećano zagađenje dobijamo veća sredstva. To je ono čega se ja plašim, da mi prodajemo zdravlje kroz ovaj  fond“, rekao je Vasić.

Gradonačelnik je potom rekao da su ranije ova sredstva bila daleko veća, kao i da je bilo veće zagađenje.

„Sećam se perioda kad je budžet za zaštitu životne sredine imao sredstva veća od 800 miliona dinara“, rekao je Pavlović i naglasio da je on poslednjih godina sve manji.

Dragana Spasojević, odbornica „RIIS Istok“, upitala je koji je vremenski okvir za izgradnju regionalne deponije i kakvi su planovi za odnošenje smeća iz sela dok se to ne desi, a gradonačelnik je odgovorio da ne želi da govori o vremenskim okvirima i daje obećanja dok se ne završi projekat za regionalnu deponiju.

Nakon obimnije rasprave većinom glasova odbornika na jučerašnjoj sednici usvojen je prvi rebalans Budžetskog fonda za zaštitu životne sredine.

To Top