Ispumpano 30 miliona kubika vode

Kostolac

Privreda

Ispumpano 30 miliona kubika vode

Foto: “Energija Kostolac“

How Good Of A Friend Are You Really?

Analiza pokazuje da je za svaku tonu iskopanog uglja bilo potrebno da se ispumpa 3,68 kubnih metara vode, odnosno za svaki kubni metar otkopane jalovine oko 0,98 kubika vode.

Odvodnjavanje Površinskog kopa „Drmno“ osnovni je preduslov za nesmetani rad i napredovanje osnovne rudarske mehanizacije. Zbog toga je od velike važnosti efikasan rad velikog broja objekata za isušivanje ležišta. Prema podacima Službe odvodnjavanja Površinskog kopa „Drmno“, za prethodnih 10 meseci ispumpano je ukupno 30.000.000 kubika vode. Sistemima za dubinsko odvodnjavanje ispumpano je oko 26.000.000, a oko 4.000.000 kubika vode objektima za površinsko odvodnjavanje.

U ovom periodu bilo je aktivno 336 bunara, od kojih je oko 95 odsto bilo u neprekidnom režimu rada. Površinski akumulirana voda direktno se ispumpavala van kontura kopa iz šest vodosabirnika. Najviše vode ispumpano je LC 15. linijom bunara za dubinsko predodvodnjavanje, oko 10.221.000, a površinskim odvodnjavanjem iz vodosabirnika VS-1, koji je na najnižoj koti kopa, oko 2.800.000 kubnih metara vode“,  rekao je Jovan Zdravković, šef Službe odvodnjavanja.

Jovan Zdravković

Analiza pokazuje da je za svaku tonu iskopanog uglja bilo potrebno da se ispumpa oko 3,68 kubika vode, a za svaki kubni metar otkopane jalovine oko 0,98 kubika vode.

„Iz regulisanog korita stare Mlave mesečno se crpnom stanicom „Srećno” ispumpavalo oko 1.250.000 kubika vode. Iz vodosabirnika VS-8 mesečno se iscrpi oko 620.000 kubika vode u izmešteno korito Dunavca. Unutar kontura kopa, zavisno od padavina i razvijenosti kanalske mreže, mesečno se prepumpa od 120.000 do 350.000 kubika vode“, kaže Zdravković.

Izbacivanje vode van kontura kopa

Podaci sa kišomerne stanice, koja se nalazi u krugu PK „Drmno“, pokazuju da su do kraja oktobra bila 84 kišna dana i da je palo 465,9 litara kiše po kvadratnom metru.

Prema Zdravkovićevim rečima, duž istočne konture PK „Drmno“, u zoni ŠLA (šljunkovite linije bunara) linije bunara, izvedeni su interventni radovi na izradi kanala-rovova za prihvat vode na kontaktu šljunka i uglja na nivou treće jalovinske etaže. Ovim je napravljena vodonepropusna barijera u ovoj zoni, što će doprineti i stabilnosti unutrašnjeg odlagališta u narednom periodu.

Dinamičnija izgradnja bunara za dubinsko odvodnjavanje ležišta Površinskog kopa „Drmno“ je od velikog značaja u pogledu stvaranja preduslova za efikasan rad i napredovanje rudarske mehanizacije. Ispred pravca kretanja rudarskih mašina u zoni Hrastovače završeni su radovi na geološkim i hidrogeološkim istraživanjima za dve nove linije bunara LC 12 i LC 18 ispred fronta radova rudarske mehanizacije na toj lokaciji. Urađene su podloge, a posle toga se krenulo sa izradom projektne dokumentacije. Izvesno je da će se u narednoj godini, kako nam je rečeno u Službi za investicije u rudarskom sektoru Ogranka „TE-KO Kostolac“, graditi linija LC 17 sa 62 bunara.

„Želja nam je da što pre počne izgradnja nove linije bunara, jer je vreme veoma važan faktor u postupku isušivanja ležišta“, rekao nam je Mladen Vojnić, šef Službe geološkog i hirogeološkog nadzora.

„Trasa linije 17 prolazi kroz šumovit teren na istočnom i zapadnom delu koridora nove linije bunara i zato će prvo početi radovi na krčenju terena, koji su povereni Privrednom društvu RIO iz Kostolca. Zatim će da usledi izgradnja neophodnih infrastrukturnih objekata, kao što su pristupni putevi, izrada trase za bušenje bunara i pripadajući cevovod“, dodaje Vojnić.

Za nesmetano napredovanje rudarske mehanizacije od velikog značaja je i činjenica da su završeni radovi na isušivanju melioracionog kanala u dužini od oko pet kilometara, koji je najbliži vršnoj etaži Površinskog kopa „Drmno“. U narednom periodu nastaviće se i sa čišćenjem terena od panjeva u cilju stvaranja adekvatnih uslova za rad bagera u ovoj zoni ležišta kopa „Drmno“.

Revitalizacija pijezometarske mreže

Urađen je projekat revitalizacije pijezometarske mreže za PK „Drmno“, koji ima za cilj poboljšanje monitoringa režima podzemnih voda, objašnjava Jovan Zdravković. Samo bušenje novih pijezometara izvešće se jezgrovanjem slojeva u cilju ponovnog sagledavanja litologije terena. Novi podaci, dobijeni istražnim bušenjem, pružiće značajnije informacije za poboljšanje sistema odvodnjavanja i eventualne mogućnosti primene novih i naprednijih tehničkih rešenja odvodnjavanja površinskog kopa.

To Top