Ljubav prema cveću pretvorila u unosan biznis (FOTO)

Petrovac

Poljoprivreda

Ljubav prema cveću pretvorila u unosan biznis (FOTO)

Foto: Ana Grujić

How Good Of A Friend Are You Really?

Snežana Antonijević iz Šetonja poznata je u petrovačkom kraju a i šire, po cveću koje brižljivo gaji u svom plasteniku. Pored toga, ljudi kod nje kupuju i domaće proizvode – rakiju, likere, ajvar i džem od šljiva.

Porodica Antonijević je u malom plasteniku u svom domaćinstvu prvo gajila povrće, prvenstveno za svoje potrebe, a sve što pretekne su prodavali. Potom je Snežana u plastenik zasadila i cveće koje je lepo napredovalo, kaže, zbog ljubavi koje ona gaji prema njemu.

“Oduvek  sam mnogo volela cveće i zato sam odlučila da posadim od različitih vrsta po 10 - 15 pelcera. Najviše je tada bilo muškatli, lozica i belagona. Onda su počele da dolaze kod mene žene iz sela da me pitaju da im prodam cveće i tako sam došla na ideju da se tim poslom ozbiljnije bavim”, započinje priču Snežana.

 

Snežana Antonijević

Počela je sa 100 sadnica, a ubrzo potom je ceo plastenik napunila cvećem. Naredne godine je zasadila cveće u još dva manja plastenika i od tada je svake godine uvećavala proizvodnju. Pošto je posao dobro krenuo registrovala je firmu pod nazivom “Rasadnik Antonijević”, koja uspešno posluje već osam godina. 

Sada Snežana ima dva velika plastenika koji se prostiru na sedam ari. Međutim, rad u plasteniku nije nimalo lak, kaže ona, jer zahteva svakodnevno angažovanje, ali čak i to nije dovoljno. Ona tvrdi da je cveću potrebna ljubav da bi dobro napredovalo.

Dva plastenika puna cveća

“Cveće zahteva ljubav, moraš da voliš to da radiš i da se posvetiš jer je velika obaveza. Svako veče i jutro moraš da budeš u plasteniku. Kad si žedan moraš da piješ vodu, tako je isto i sa cvećem, svakog dana mora da se zaliva. Pored toga bitna je i prihrana, uglavnom to radim svakog trećeg dana”, kaže naša sagovornica.

 

Snežana zaliva cveće

Posao joj olakšava pumpa za zalivanje, ali dosto toga mora da se zaliva ručno. U zavisnosti od sezone ima od 20 do čak 100 različitih vrsta cveća: lozica, muškatla, ciklama, primula, karanfil, kalanhoja, jesenja ruža, kaktus i mnoge druge.

Na hiljade saksija

Najveći teret posla je na Snežaninim leđima, ali ipak ima i pomoć od svojih najbližih. Suprug je u inostranstvu ali dolazi kući na svaka dva meseca i dosta joj pomaže. Najveću pomoć ima od unuke koju vidi kao naslednicu u ovom poslu. Ona često radi sa bakom u plasteniku i planira sledeće godine da upiše Poljoprivrednu školu – smer hortikultura.

Pokušavala je više puta da zaposli nekog da radi sa njom, međutim, to je bila nemoguća misija na duže staze, kaže ona.

“Nema ko da radi. Ima ljudi koji traže posao i dođu da rade ali odustaju vrlo brzo jer im je vrućina u plasteniku ili ne mogu da sade sveće ceo dan, nemaju strpljenja za to”,  objašnjava Snežana.

 

Više destina različitih vrsta cveća

Radnika nema, ali zato kupaca ima. I onih stalnih koji već deset godina kupuju cveće od Snežane, a i novih. Prodaje se na veliko i malo, najviše u samom plasteniku, ali Snežana stalne mušterije zna da ispoštuje-   napuni  automobil cvećem pa raznosi po kućama, uglavnom po narudžbini.

“Na primer, odem kod jedne mušterije u Krepoljin i tu se skupe žene, rasporodam svo cveće iz automobila, pa zato nema potrebe da izlazim često na pijacu. Sarađujem i sa nekolicinom cvećara”, zadovoljna je ona.

 

Cvetni aranžmani za 8. mart

Uoči praznika 8. marta pravi i ukrasne aranžmane, kao i kada neko naruči za rođendan ili neko drugo veselje. Po njenim rečima, od prodaje cveća može da se živi, ali mora mnogo da se radi i ulaže. Od svake zarade ona ostavi nešto novca za kupovinu novih sadnica, zemlje, đubriva i svega što joj je potrebno za posao.

Značajnu pomoć dobila je od opštine Petrovac na Mlavi za kupovinu plastenika, opreme i uvođenje grejanja. Ova pomoć je, kaže, dragocena jer je neophodno da u plasteniku bude toplo kako bi biljke prezimele zimu.

Dok svi spavaju, Snežana zimi ustaje u toku noći da loži kotao jer biljke ne sme da uhvati mraz. Zato, kaže, ne voli kad joj neko kaže da je cveće skupo, a ne zna koliko je rada u njega uloženo. Napominje da su u “Rasadniku Antonijević” cene 10 godina iste i kreću se u širokom rasponu – od 30 do 1.000 dinara po sadnici, u zavisnosti od vrste cveća i veličine. Muškatle se najviše traže, zatim kaliope za balkone i devojačko srce za bašte.

Dopunska delatnost - proizvodnja rakije, džema i ajvara

Pored svih obaveza oko plastenika, Snežana ima i dopunske delatnosti koje takođe zahtevaju dodatno angažovanje, ali i donose zaradu.

“Imamo naše šljivare na oko 50 ari i održavamo još nekoliko od  ljudi iz ovog kraja. Rakiju pečemo već više od dve decenije i poznata je u ovom kraju, imamo stalne kupce. Imamo i rakiju od kruške, jabuke, dunje i loze, a pravimo i likere od višnje, oraha i maline”, pohvalila se Snežana.

Ove godine su ispekli oko 800 litara, a prošle 2.000 litara rakije i skoro sve prodali ljudima iz sela, te je počela ozbiljno da razmišlja o registraciji firme za prodaju ovog alkoholnog pića.

Proizvodi nekoliko vrsti rakija

I to nije sve. Ona od 2015. godine priprema i prodaje ajvar i džem od šljiva jer je, po njenim rečima, velika potražnja, a u tome je pomaže snaja.

“Prodala sam 300 tegli ajvara u Beogradu i 100 tegli džema od šljiva koji pripremam na starinski način. U Petrovcu sam ko zna koliko tegli prodala, a poslala sam dosta i za inostanstvo. Da sam imala i hiljadu tegli mogla sam da prodam, ali nisam mogla da stignem da napravim tu količinu”, ističe ova vredna žena.

 

Domaći ajvar i džem od šljiva

U narednim godinama postoji mogućnost da se njen ajvar i džem pojave na srpskom tržištu. Snežana je uporna da istraje u svim poslovima i da svake godine povećava proizvodnju.

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta " Ima li budućnosti za domaće poljoprivredne proizvode“ koji sufinansira Opština Petrovac na Mlavi po osnovu Konkursa o sufinansiranju projekata  iz budžeta opštine radi ostvarivanja javnog interesa u oblasti javnog informisanja u 2021.godini.

-  Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

To Top