Trećina žrtava nasilja u Srbiji je sa teritorije Požarevca

Požarevac

Događaji

Trećina žrtava nasilja u Srbiji je sa teritorije Požarevca

Foto: E.B.

How Good Of A Friend Are You Really?

U Požarevcu je održan okrugli sto pod nazivom ,,Izveštavanje o porodičnom nasilju – zaštita ili progon žrtava nasilja u medijima”.

O ovoj temi govorili su Tatijana Rajić, direktorka Centra za socijalni rad Požarevac, Marija Simić Lazarević, advokat i novinari Uroš Urošević, Dragana Deurić i Momčilo Veljković.

Rajić je istakla da Centar za socijalni rad, u saradnji sa tužilaštvom i policijom, beleži oko 560 prijava za nasilje u porodici na godišnjem nivou.

,,Ministarstvo pravde je pre nekoliko nedelja objavilo podatak da je čak trećina žrtava nasilja u Srbiji sa teritorije grada Požarevca. Centar za socijalni rad Požarevac je na nivou Srbije među onim ustanovama koje beleže najveći broj prijava za nasilje, u saradnji sa policijom i tužilaštvom koje vodi Grupu za koordinaciju i zaštitu žrtava. Razlog tome nije taj što su Požarevljani posebno agresivni, već zato što, zahvaljujući medijima, znaju da mogu da prijave nasilje i da će svaka prijava biti procesuirana”, naglasila je Rajić.

Slobodan Vasić, moderator ove tribine, postavio je pitanje direktorki da li bi trebalo da grad Požarevac u budućnosti dobije sigurnu kuću ili prihvatilište.

,,O prihvatilištu možemo da počnemo da razmišljamo, pogotovo za decu. Mi već imamo prihvatilište za decu u Kragujevcu i za odrasle u Maloj Krsni i sve potencijalne korisnike smo uspevali da smestimo tamo. Međutim, pitanje sigurne kuće je kompleksno, jer podrazumeva da se žene i deca izmeštaju iz sopstvenog doma, u malom gradu, kao što je Požarevac, gde se svi znamo. Pitanje je da li možemo da obezbedimo tajnost sigurne kuće, ja smatram da u ovako maloj sredini ne možemo”, objasnila je Rajić.

 

Tatijana Rajić

Simić Lazarević je kazala da je teško utvrditi koliki je uticaj kaznene politike na nevršenje krivičnih dela. Po njenim rečima, postoji porodično-pravna zaštita predviđena Porodičnim zakonom, kao i Krivični zakon i Zakon o sprečavanju nasilja u porodici, koji unosi niz novina i važnu stvar za žrtve nasilja. Kako objašnjava, policijski službenik sada može, po hitnom postupku, da izda meru  privremenog udaljenja ili zabrane kontakta sa žrtvom u trajanju od 48 sati, a tužilac može da je produži do 30 dana.

Marija Simić Lazarević

Dragana Deurić, novinarka, kazala je da novinar u situaciji kada izveštava o porodičnom nasilju mora da poštuje identitet žrtava i nasilnika, a ne da ,,upire prstom”.

,,Novinar mora da ima određeni prag koji ne želi da pređe, kako ne bi povređivao druge ljude. U poslednje vreme primećujem da se sve više priča o nasilju, što je dobro, ali novinar mora da bude odgovoran za način na koji to plasira. Dužnost novinara je da poštuje pretpostavku nevinosti, jer posledice u slučaju porodičnog nasilja mogu biti velike”, istakla je Deurić.

 

Uroš Urošević i Dragana Deurić

Uroš Urošević, novinar, naglasio je da je crna hronika najčitanija u medijima, te se zato i forsira.

Generalni zaključak na tribini je da o porodinom nasilju treba govoriti javno kako bi se žrtve ohrabrile i prijavile naselje, ali da prilikom izveštavanja o ovoj temi novinar mora da poštuje etički kodeks koji podrazumeva zaštitu identiteta žrtve i nasilnika tako što neće otkriti ime i prezime, niti fotografisati kuću i okućnicu.

Okrugli sto je organizovao Radio Bravo iz Požarevca uz podršku Ministartva kulture i informisanja Republike Srbije, a u okviru projekta ,,Izveštavanje o porodičnom nasilju – zaštita ili progon žrtava nasilja u medijima”.

To Top