Mošu Tadej Vitovnjicîloj: Kum cîs gîndurlji, aša cî šî traju

Braničevo

Društvo

Mošu Tadej Vitovnjicîloj: Kum cîs gîndurlji, aša cî šî traju

Foto: Ivan Jovanović, digitalna arhiva Zavičajnog muzeja Petrovac

How Good Of A Friend Are You Really?

Munćilji lu Omolj lung a fuost granjica dî daśină întra dîržava dî feudalizm lu Bugarija šî lu Sîrbija. Tuma kînd vlastelinji lu Bugarj Drman šî Kudelin a fuost batuc dîla fracî Dragutin šî Milutin Nemanjić, în vaku al mežlośin pră zîdurlji lu orašu Ždrjela a filfastanjit stagu sîrbăsk. Šî astîdz sî puaće afla vro părće dî aăstă oraš în Gornjak, ka šî besărikă dîn aja vrijamje – mitropolijă šî besărikă mikă, ka šî mănastîrja Blagovišćana.

Lînga Ždrjela, în poluamja lu rîu Vitovnjica, una dîn aluj mulće zadužbinurj a rîđikat kralju sîrbăsk Milutin. Multă vrijamje a trajit mănastîrja Vitovnjica makîră dîkă Turśi la zatrit pîna  kînd sa zăvršît vaku al 20 – kînd ku Sfîntu un uom dîn ala luok a uđit kunoskut în tuată lumnja.

Manastîrja Vitovnjica

Kum ar lumnja kređijalnjikă spunja, pră vuoja Dumnjedzăuluj, Tomislav Štrubuljević sa fakut în kasa lu  Vlahi kîmpolukratuorj  în dzîava lu Sîntu apostolu Toma în 1914. an. Kum la muma fakut în a 7. lună, a fuost slab šî bećežîaljnjik. A sîraśija în karje a kreskut  prîntu Bataja marje šî anji aj grijej dîpa ja, ka šî prîntu śe a uđit fîrîdă mumă prjaînvrijamje, šîmej a adus luj grjeotaće. Pînă la aluj an a šajspraśîlja kum jial a spus a mînkat: “ Pînje, śjapă šî krîstavijaće” – nu numa prîntu śje nu a avut, numa prîntu śe nuja prijit mînkarja ku untură.

Nu a fuost Tomislav ka ajlalc kopij šî okoljišu a katat la jial rîau, a fuost slab nu a putut sî lukre lukruj grijalje, dar a fuost šî posumarît. La mînkat ćemarja dî aja kă nu o sî fije pră vuoja lu aj batrînj šî prîntu aja njiśkînd nu avut starje. Tot aja pră jial la mînat sî aflje la alt luok  împakarje dî  aluj sufljet: “Kînd am vadzut kă njiś parincî amjej, njiś fameljija, njiś ajlalc num dau njimika, numa durjare, jo am vrut sî nu trajesk maj mult dî aja lumnje, numa alja kîća dzîlje pînă la muarće sî ma dau la Dumnjedzău”.  

Dîpa škuală a mîkă în Petrouc la Mlaua a gaćit škuala dî zanat šî zanatu dî krojitorj, numa niś în aăla lukru nu sa aratat kum trîabuje. Ku uoptsprăśe dî anj ašćetînd raspunsu dîn manastîrja Gornjak (zădužbina lu knezu sîrbăsk Lazar) kînd sa rugat sîl jia, grijau sa bolnavit. La Dedinje a fuost kulkat 47 dî dzilje šî kînd ja spus kî o sî trajaskă  šîmej vro śinś anj, jial nu a vrut maj mult sî să ljijakuje šî a ješît dîn boljnjică.  Nu a spus njimika lu tatîsu šî sa  dus đirjept în Gornjak unđe lu igumanu a spus kî aja śje ja uđit dî vijacă vrija sî đija lu Dumnjedzău.

Kređelnjiśi sarută mormîntu lu tajka Tadej în Vitovnjica

În aja vrijamje în Gornjak a fuost un pop rusăsk karje ja spus sî să dukă în manastîrja Miljkovo  la Svilajnăc, unđe a fuost fraćija  kunoskută dîn mănastîrja rusaskă Valaam. Akolo Tomislau a fuost ku mošu Amvrosiu šî a învacat rusăšće, a śećit tulmaśită dîn ljimba lu Grś šî Sirijc  literatură sfîntuluj – bogacîje dî žitjă šî kuminćije karje nu sa putut afla în kărcîlji sîrbješć. Dî aăsta sfintarj Tomislav a vuorbit: „Dîn tajka Amvrosije a ješît njekredzută šî kurată dragustă, jial dî la Batrînji dîn Optinskă pustarje a primit aja śe je majbun- dragusta. Niśkînd nu sa mînjijat niś pră un monah or askultatuorj, niś o vuorbă urîtă lu njima nu a dzîs. A sufărat mult šî tuot a prostît. Tuaće grižă šî pruoblemurj a dat lu Dumnjedzău šî numa luj sa žaljit. Sa kinujit tuot aja ku jial a fakut să trijakă la aluj fracîje“.

Dîpă ogojitu lu tajka Amvrosije 1933. an, Tomislav a provenjit în manastîrja Gornjak, unđe dîn mîna lu iguman Serafim a primit postrigu monašuluj šî nume Tadej 1935. an. Jut sa mutat ku traju în manastîrje Rakovica la Beljigrad unđe je numit în jeromonah 1938. an, pă praurmă în Pećka patrijaršije, dîn karje a provenjit în Rakovica kîd sa apukuojlja ratu lumnji. În vriamja ratuluj avut mulće greotăc – Njiamcî la bagat în apsă în Beljigrad, pă măjodată în Petrouc, unđe a fuost  in 1943.an rînđit la muarće. Ama, ašćetînd kîpatînju lu traju pră pomînt, baš în apsa lu petrouculuj sa potrivit miratu dă karje jial maj amînat a vorbit aša: „Ma kulk, înginđesk, nam skaparje. Njestretnjik! Dîntrodată înainća mija se faše un soldat ku înkruśišată  lentă pră pijapt. În kap nu avut šljem numa aša śuava prîstă frunće. Dasupra mîndră dă perjanică. Unifuorma ka dî pră freskă. Inalt, o frumošacă! Pră pomănt aša nuje. În mînă cînje o arćije šî kată la minje. Am încaljes ka dzîva: Înźeru, împakarja lu Dumnjedzău! Dasvaśe arćija pră karje a fuost mapa lu Sîrbije šî dzîśe: Kată, nu će ćiamje, kă tu trîabuj pră mulc să înpijeś šî îndrîznješć, dar aj încaljes?“

Manastîrja Vitovnjica, fotografija dîn digitalnă arhivă lu Zavičajni meuzej Petroucu la Mlaua

Atunśa Tadej a încaljes kă ku svijetu sfîntuluj să vuorbijašće ku gînđiśe. Aja suartă dî mila lu Dumnjedzău  avut maj dî kîća uorj în traju pră asta lumnje, dar śerkărj a fuost mult maj mulće. Dîpă rat, prîntu režimu komunistiluor, a pornjit vriamje grija dî besărikă. Lu monahu Tadej ja fuost muară dî maj mulće uorj sî să muće dîn tro manastîrje în alta, ama rugamînća ku gîndu a duso darîndu în kotro a mijers. Kît dî marje svîntarj a fuost sa arătat kînd maj praurmă a trajit în Vitovnjica, dî karje a vadzut dîn 1981. pînă 1998. an. Multă lumnje dîn tuaće părcîlji a mijers kîtră  asta manastîrje ka kîtră un okejan dî împakaśunje šî kumincîja dzăuluj. „Tuot aiśa pră pomînt, tuot śe je bun, ama šî tuot śe nuje bun, tuot vinje dîn gînd. Kum njis gînđiśilji aša nji šî traju. Dîkă njis gînnđiśilji mijernjiś, takuće, blažînje, blînđe, înljinaće, šî traju nji blînd – dar lu aj ku minc, or lu žuavinj, or lu svijetu bujedzîlor. Nuoj njisăm aša aparat ku minc karje dîn nuoj tramijaće gînđiśilji, radijusurj gînduluj karje nuoj trijaśem la tuaće stforurilji ku minc, la svijetu lu žuavinj šî bujedz. Šî tuoc ašćaptă dî la nuoj paśe, împakaśunje, dragustă, pază šî poštujală“, aša a vuorbit Tadej lu Vitovnjica.

Kasa batrînă în mižluoku satuluj în Vitovnjica

Sfîntarija lu mošu Tadej astrins ku vriamja tuot maj mulc kređernjiś, dar aluj lukru fîrdă pastrat šî adăverjală kîtră tuaće sufljiće karje sa apropijat dî jial, a fakut dîtro manastîrje dă karje măjdo na šćut njima o svîntarije în karje a venjit multă lumnje. Dîpă kunoskută vuorbă „Dî paśe šî marecîje lu Carstva Dumnjedzăuluj ka maj marje bogacîje uomuluj“, pră karje lu lumnja vernjikă a dar la Śuaka lu Banova 1998. an, lu tajka Tadej ja fuost muara la batrînjacă jară să napustaskă aluj manastîrje. Ja ješît sufljitu în kasa lu o femeljije blažîne šî kređeljnjikă în Bačka Palanka, în florarju2003. an. Îngropat je în taśiarje kum a šî trajit, lîngă manastîrje în Vitovnjica.

Znamănu lu tajka Tadej în poartă lu manastîrje Vitovnjica

Igumanu vitovnjicîluj Pimen dî tajka Tadej

Tajka Tadej je un maj marje sfîntarj alu anuaštre eparhij în al 20. vak, dî la lumnje vernjikă kunoskut ka un svîntarj dîn vriamja nuavă. Avut pućiarje ku vuorbe pruašće sî razloźaskă marje jistînă în teologije, śe je ku marje fajdă în vriamja dîpă ješît dîn komunizăm, kînd anuastră lumnje a fuost kam pucîn kređelnjikă. Marje sama avut dî traju gînduluj. A ginđit kă nainća lu tuot anuostru lukru je gîndu, kă dîkă avijem bunje gînđiśe, o sî avijem šî bun lukru. Prîntu aja a fuost kumva kunoskut, kă pînă atunśa la aja nu sa baš katat – la gînđiśe, dîn karje pornjesk šî vuorbilji šî lukru.

Arată drumu kîtră sat šî manastîrje Vitovnjica

Asta skripsuarje je fakută în kuprinsu lu projektu „Kultura lu cînut minće: Vlahi kunoskuc- legjendă karje nu trîabuje sî să zaujće“ karje relizuje întînpinjala lumnji “Južna Karpatologija”.

To Top