Tirke, fudbalska legenda rodom iz Krnjeva, jedan od asova veka (FOTO)

Braničevo

Društvo

Tirke, fudbalska legenda rodom iz Krnjeva, jedan od asova veka (FOTO)

Foto: wikipedia, YouTube, Fejsbuk

How Good Of A Friend Are You Really?

„Teško je poverovati da će se i u sledećim decenijama ponoviti sportska karijera kakvu je imao Aleksandar Tirnanić“- ovim rečima Mile Kos počinje priču o ovoj fudbalskoj legendi u svojoj knjizi „Asovi veka“, a mnogi se stručnjaci i danas slažu sa ovom tvrdnjom.

Poznati jugoslovenski fudbaler, kasnije i selektor, rođen je 1910. godine u Krnjevu, koje pripada opštini Velika Plana. Međutim, već kao beba preselio se u Beograd sa svojom porodicom i u njemu ostao do smrti 1992. Odgajala ga je majka, jer je 1914. ostao bez oca, koji je kao vojnik Vojske Kraljevine Srbije poginuo u Prvom svetskom ratu.

Tirke je rano zavoleo fudbal i igrao na terenima oko Bare Venecije na desnoj obali Save. Tu ga je uočio trener Radenko Mitrović koji ga je doveo u podmladak tima SK Jugoslavija. Međutim, Tirnanić je ubrzo odlučio da pređe u rivalski FK Beogradski Sport Klub, gde se vremenom razvio u impozantno desno krilo. Shvativši svoj talenat, ubrzo je napustio školu i potpuno se posvetio fudbalu.


Tirke i Biković - sličnost postoji

Tirnanić je proveo celu profesionalnu karijeru u klubu BSK za koji je odigrao 500 utakmica i sa tim timom osvojio pet titula u prvenstvu Jugoslavije. Za reprezentaciju Kraljevine Jugoslavije odigrao je 50 utakmica i postigao 12 golova u periodu od 1929. do 1940. godine. Na Svetskom prvenstvu u fudbalu 1930. u Urugvaju, Tirnanić je sa nepunih 20 godina postigao gol što ga je uvrstilo među najmlađe igrače kojima je to uspelo.

Već sa 17 godina debitovao je za seniorski tim i ubrzo činio tandem sa, tada takođe talentovanim fudbalerom, Mošom Marjanovićem. Bili su prvi naši profesionalni fudbaleri, a činili su tandem i van terena. Tada je malo ko vodio računa o tome kako sportisti provode slobodno vreme, te su svako veče provodili boemski i bili stalni gosti mnogih beogradskih kafana.


Moša i Tirke

Kao selektor sastavio je 102 državne reprezentacije. Trenirao je jugoslovenski tim na dva Svetska prvenstva, 1954. i 1958, bio je u selektorskoj komisiji na Evropskom prvenstvu 1960. kada je Jugoslavija zauzela drugo mesto, kao i na Olimpijskim igrama 1960. kada je reprezentacija Jugoslavije osvojila zlato.

Bio je trener „starog kova“, davao je igračima slobodu na terenu, jer je smatrao da taktike nisu potrebne i da se od fudbala ne treba stvarati nauka. Insistirao je na zalaganju, hrabrosti i trčanju. Uvek je ukaziovao poverenje najboljim igračima, bez obzira na trenutnu formu.

Zapamćen je i po svojoj nepogrešivoj intuiciji. Već na prvi pogled umeo je da proceni talenat kod igrača, koji drugi nisu uočavali i nije pogrešio, kome god da je pružio šansu. Igrači su ga voleli i on je uspevao da od svakog izvuče najveći domašaj i da od njih sastavi dobitnu kombinaciju.

Mnogi su zamerali njegovo dugo zadržavanje na poziciji selektora, želeli su nekog novog, mlađeg, smatrali su da sebično čuva poziciju, ali on se uprkos tome održavao i donosio uspehe. Kada je došlo vreme da se povuče, ostao je kao stručni savetnik.

Uzor je bio kasnije poznatom selektoru Miljanu Miljaniću, stručnjaku koji je imao potpuno suprotan stil rada, drugačije shvatanje igre, opredeljenje, način selekcije. Čudno, zbog velikih razlika, ali i Miljan je Tirketu bio miljenik. Naročito je insistirao na tome da se tadašnji mladi stručnjak ne povodi za modom i da ne presađuje u naš fudbal ono što su tada praktikovali Mađari, Nemci, Englezi i Holanđani, ali Miljan ga nije slušao.

Govorio je: „Talenat je u nogama, a fudbalska inteligencija u glavi. Mi moramo sačuvati igračima slobodu duha, smisao za improvizaciju i igru. Moramo im dati slobodu da samostalno rešavaju situacije na terenu.“ Zato je i voleo igrače koji su, poput njega, bili borbeni, strastveni i hrabri, smatrao je da to priliči našem mentalitetu.


Pre rata Tirnanić se družio sa studentima revolucionarnih sklonosti. Nije bio član, ali se znalo da je simpatizer revolucionarnog radničkog pokreta. Poznavao je Koču Popovića, Ivu Lolu Ribara, a družio se sa Veselinom Maslešom. Nosio je poverljiva pisma Komunističke partije u Pariz. Diskretan, nikad nije pitao šta je, ali je znao da je to važno i poverljivo. Bio je jedan od najpopularnijih sportista koji je podržao akciju naprednih ljudi da se bojkotuju Olimpijske igre 1936. u Hitlerovom Berlinu.

Tirke je bio poznat po svom šarmu i duhovitosti, čak je i kritike podnosio sa osmehom. Uspomenu na njega i saigrače oživeo je Dragan Bjelogrlić u filmu „Montevideo“ koji je postigao ogroman uspeh i osvojio publiku. Uloga Tirketa pripala je Milošu Bikoviću, koga je ona i proslavila. Uprkos tome što je dosta činjenica izmenjeno, zarad možda zanimljivije fabule, mnoge je baš ovo ostvarenje nagnalo da se raspitaju i nešto nauče o našoj slavnoj fudbalkoj istoriji i talentnovanim ljudima koji su za nju zaslužni.


Miloš Biković u ulozi Tirketa

U njegovom rodnom kraju, međutim, većina i ne zna da je Tirke poreklom iz okoline Velike Plane i da, po rođenju, svakako spada u kategoriju „ znamenitih Planjana“.

Prvi čovek ove moravske opštine, Igor Matković, čak ima i poreko od Tirnanića, ali priznaje:

Krnjevci znaju uglavnom da je Tirke tamo rođen, ali u Velikoj Plani i okolini to je manje poznata činjenica. Meni je očeva majka, baka koja živi sa mnom u kući, od Tirnanića iz Krnjeva. Ne mogu baš da tvrdim da ljudi ovde ne znaju, naročito nakon filma „Montevideo“ , ali to se retko pominje, a iskreno, niko nije radio ni na popularizaciji toga, čak ni ljudi iz fudbalskog sveta“, kaže Matković.

 Ovo je možda prilika da Planjane uputimo, a ujedno i prilika da se pozovu svi oni koji mogu na neki način da doprinesu da se ime čuvenog Aleksandra Tirnanića Tirketa, zaživi u njegovom rodnom kraju.

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta „ Uspešni Planjani – iz arhive na internet“ koji sufinansira opština Velika Plana po osnovu Konkursa za sufinansiranje projekata proizvodnje medijskih sadržaja iz oblasti javnog informisanja na teritoriji opštine Velika Plana u 2019.godini.

 Stavovi izneti u podržanom medijskom projektu nužno ne izražavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.

Izvori:

„Asovi veka“, 1999. Mile Kos

Continue Reading
Povezane teme...
To Top