Reč stručnjaka o rudniku zlata u Homolju

Žagubica

Događaji

Reč stručnjaka o rudniku zlata u Homolju

Foto: M. Petrović.

How Good Of A Friend Are You Really?

U selu Laznica u opštini Žagubica u nedelju je održana tribina na kojoj se, kako i njen naziv ,,Rudnik ili život” implicira, govorilo o štetnosti planiranog projekta – otvaranja rudnika zlata “Potaj čuka – Tisnica“ u Homolju.

Na tribini su govorili stručnjaci iz nekoliko različitih oblasti.

Zoran Stevanović, profesor hidrogeologije na Rudarsko geološkom fakultetu Beograd, održao je predavanje i prezentaciju o najvažnijim činjenicama koje su vezane za ovaj projekat. Kako kaže, jedan od bitnih problema je što će rudarenje ugroziti rečne tokove, kao i da  profit ne može da se ostvari ukoliko se ekološki rudari.

,,Pitao sam kolege da li može do zlata da se dođe drugom metodom, a ne cijanizacijom, a odgovor je bio da onda rudarenje ne bi bilo isplativo. Ipak, bez rudarenja ne bismo mogli u nekim oblastima, jer 70 odsto struje dobijamo iz uglja, ali ovo komercijalno jeste problematično zbog uticaja koje bi ostavilo na životnu sredinu”, rekao je Stevanović.

Arhitekta Sonja Pavlović je istakla da ovakvi projekati moraju biti ekonomski, ekološki i socijalni stabilni, te smatra da bi trebalo da se uradi studija opravdanosti. Po njenim rečima, ekološka stabilnost je rizična, jer se ovaj kraj i njegova prirodna dobra praktično tretiraju kao roba iz koje za što kraće vreme treba izvući što veću korist. Smatra da socijalna stabilnost podrazumeva da projekat donosi dobrobit lokalnoj zajednici, pa je upitala da li je za ovu opštinu dobro to što će biti ugrožene podzemne vode, posečene šume, a upitne će biti i sudbine pčelarstva i stočarstva, koje su dve važne grane opstanka u Homolju. 

,,Plan eksploatacije zahvata 39 odsto teritorije opštine Žagubica, a ukoliko budete imali sedam i po godina rudnik, i to sa ovakim načinom dobijanja zlata, to će za vaš kraj predstavljati ekološku katastrofu”, rekla je Sonja Pavlović.

Dragana Đorđević, naučna savetnica Instituta za hemiju, tehnologiju i metalurgiju, podsetila je da je Ministarstvo građevine prošle godine izdalo Nacrt prostornog plana za Srbiju koji uključuje 40 rudnika i istakla da sa tolikim brojem jalovišta i zagađenih voda i reka građani nemaju mogućnost za opstanak u ovoj državi.

Ona je objasnila da su cijanidi najsnažniji otrovi i navela kao primer da, ako se 20 grama rastvori u litar vode i ako neko uzme samo jednu kašičicu, to može biti smrtonosno. Manja koncentracija je, kako kaže, smrtonosna za životinje, ribe, ptice i ostali živi svet.

„Nisam ja protiv razvoja zemlje, već protiv njenog uništenja. Kompanije ovde dolaze da bi ostvarile veliki profit, jer u ovoj zemlji nisu obavezni da brinu o našoj životnoj sredini i našem zdravlju”, poručila je između ostalog Đorđević.

Aleksandar Petrović, profesor Geografskog fakulteta u Beogradu, skrenuo je pažnju na budućnost turizma, od koga dobrobit ostvaruje lokalna zajednica. Istakao je da turiste privlače i vidikovci kada obilaze neko mesto i da im je cilj da uživaju u pogledu, koji za oko deset godina ovde više neće biti toliko prijatan.  

Branko Mitov, borac za očuvanje prirode, rekao je da najveći problem u borbi za zdraviju životnu sredinu predstavljaju institucije i Ministarstvo za zaštitu životne sredine, koje, kako kaže, ne izvršava svoje obaveze, već prebacuje svoju odgovornost na Ministarstvo poljoprivrede.

 Prisutni meštani su između ostalog saznali od stručnjaka da bi rudarenjem u narednim godinama bili ugroženi gornji slivovi Mlave i Peka.

Podsećamo da je u Laznici slična tribina organizovana krajem decembra, kao i protest meštana protiv potencijalnog otvaranja rudnika. Učesnici skupa su tada poručili da neće rudnik zlata zbog najavljene upotrebe cijanida u preradi, jer je ta tehnologija zabranjena u Evropskoj uniji.

>>GLASNO NE RUDNIKU ZLATA U HOMOLJU<<

Vaš komentar

Vaša email adresa neće biti objavljena. Obavezna polja su osnačena *

-->
To Top