Janošević: Standardizacija vlaškog jezika doprineće nestajanju predrasuda

Braničevo

Društvo

Janošević: Standardizacija vlaškog jezika doprineće nestajanju predrasuda

Foto: A. Grujić, N.J.

How Good Of A Friend Are You Really?

O predrasudama koje su vezane za Vlahe, kako se oni zbog toga osećaju i kako se Nacionalni savet vlaške nacionalne manjine bori protiv njih, razgovaramo sa predsednikom saveta, Novicom Janoševićem.

U serijalu tekstova objavljenim na portalu E-Braničevo istraživali smo koje su najrasprostranjene predrasude vezane za Vlahe. Čuli smo reč stručnjaka – etnologa i istoričara, predstavnika udruženja koja se zalažu za očuvanje vlaške kulture, običaja i tradicije, pripadnika ove nacionalne manjine, naročito Vlahinja koje se i najizloženije predrasudama.

Svi oni se slažu da predrasude o Vlasima nekada nisu postojale kao danas i da je tome više doprinelo savremeno društvo nego običaji koje su oni uspeli mnogo bolje od drugih naroda da sačuvaju, a sada su deo kulturne baštine. Takođe, smatraju da se dosta u poslednje vreme radi na razbijanju tih predrasuda, na čemu radi i Nacionalni savet Vlaha na čijem je čelu Novica Janošević.

Koje su najrasprostranjenije predrasude o Vlasima?

Kada govorimo o predrasudama uglavnom mislimo na neistinita uverenja, mišljenja i stavove, a koji su usmereni ka nepovoljnoj klasifikaciji neke društvene grupe ili favorizovanju druge. Što se Vlaha tiče vremenom su se razvile predrasude koje Vlahe prikazuju u negativnom kontekstu u smislu da Vlasi ne mogu da se uklope u savremeno društvo, da su Vlasi neobrazovani, da se bave magijom, da su Vlahinje žene lakog morala i mnoge druge.

Kako su one nastale, gde vidite njihove korene?

Smatram da u našem društvu postoje mnoge predrasude i da su u psihološkom smislu deo društvenih procesa. Pojedine predrasude se namerno plasiraju sa ciljem ostvarenja nekog cilja, uglavnom političkog ili ostvarenja dominacije.Neke od njih, sa druge strane,  nastaju iz potpuno bezazlenih namera. Najlogičnije je da su predrasude o Vlasima nastale u vremenu kada nisu bili integrisani u društvena uređenja, odnosno kada je vlaška zajednica zbog svog načina života bila izolovana od većinskog življa. Poznata je i istorijska činjenica da je car  Dušan Silni dekretom zabranio brakove između Vlaha i Srba ali je ljubav, naravno, uvek pobeđivala. Dalje kroz istoriju vršeni su razni pritisci u cilju asimilacije Vlaha sve do perioda kada na popisima stanovništva nisu ni postojale mogućnosti da se Vlasi izjasne kao Vlasi. U novije doba zbog svih okolnosti mnogi pripadnici ovog naroda se posebno iz političkih,  društvenih i ekonomskih razloga ne izjašnjavaju kao Vlasi. Društveni razlozi su mnogi, od predrasuda do toga da ne žele da ih bilo ko izjednačava sa Rumunima. Sve su to objektivne okolnosti. Mnoge predrasude su, po mom mišljenju, nastale zbog nerazumevanja vlaške kulture, tradicije, običaja, jezika, vlaškog načina života.

Koje predrasude najviše štete Vlasima i da li je to neka vrsta diskriminacije, pokušaj svođenja jednog naroda na banalne rituale i stereotipe?

Upravo one koje smo spominjali:  da se mnogi bave nekom crnom magijom, da su neobrazovani,  da su Vlahinje žene lakog morala. Sve su to apsolutne neistine, ali u savremeno doba senzacionalizma i tržišnog principa gde bombastičan naslov i senzacionalistička  priča prodaje informaciju, odnosno mediji ostvaruju profit, suočavamo se sa ovim velikim problemom koji je društveno-ekonomske prirode. Nažalost, naše društvo još uvek ne ume da razdvoji tabloidne neistine ili poluistine od istinite vesti i informacije.

Da li su Vlahinje više pogođene predrasudama od muškaraca i zašto? Da li se u dovoljnoj meri NSV bori protiv svih predrasuda koje prate Vlahe i na koji način?

Nažalost mislim da su Vlahinje više pogođene predrasudama. Činjenica je da je žena stub društva i stub porodice. Kod Vlaha žena je ta koja preuzima brigu o deci, kući, domaćinstvu i učestvuje, a neretko donosi odluke o budućnosti dece i porodice. Kada ovu činjenicu sagledamo iz savremenog ugla, sve to i nije ništa loše. Međutim, u prošlosti kada u drugim društvima žene nisu imale gotovo nikakva prava, da bi nekako unizili vlaški način života izmišljeni su stereotipi o Vlahinjama. Sa druge strane, postojale su žene Vlahinje koje su praktikovale razne obrede koji su imale za cilj povezivanje sa prirodom u cilju lečenja zdravstvenih tegoba, fizičke ili psihičke prirode. Etnolozi, istoričari i antropolozi su dokazali da su takve pojave bile izražene  kod gotovo svih naroda u određenom istorijskom trenutku ali su se kod nas, Vlaha, najduže zadržale. Mislim da se sa današnje, naučne tačke, sve svodi na sugestiju i autosugestiju koja je naučno dokazana, ali se sve to pogrešno interpretiralo i mnogi senzacionalistički govore o takozvanoj vlaškoj magiji.

Nacionalni savet u okviru svojih nadležnosti radi sve na demistifikaciji vlaškog načina života i informisanju javnosti, međutim to je proces koji traje i mora se uložiti dosta znanja i  energije.

Nacionalni savet Vlaha oglasio se povodom serije „ Crna svadba“  protiveći se takvoj slici o vlaškoj manjini. Koliko je ta serija doprinela produbljivanju predrasuda i da li je vaša reakcija bila adekvatna ili je postojalo prostora za jaču kampanju, da se možda baš to iskoristi za jaču borbu protiv predrasuda o Vlasima?

Mi smo i tada naglasili da nismo protiv umetničkih sloboda. Nismo protiv slobodnog umetničkog izražavanja, ali smo oštro reagovali protiv etiketiranja i prihvatanja nekih izmišljenih senzacionalističkih priča kao istine. Ta priča o „Crnoj svadbi“ ima za osnovu nekoliko istinitih događaja, ali je sve ostalo izmišljeno kako bi se povećala gledanost i ostvarila ekonomska korist. Nažalost, ovakve pojave imamo konstantno, pogledajte samo holivudske filmove o „zlim Srbima“, nerazvijenim Kinezima, ekstremnim Muslimanima... Ne možemo na osnovu filmova i serija donositi bilo kakve zaključke o bilo kom narodu. Izuzetaka ima, ali ne smemo na osnovu izuzetaka etiketirati narode ili nacije. Jedno je dokumentarni film sa naučnom podlogom, a drugo su izmišljene priče. Mislim da je Nacionalni savet Vlaha adekvatno odgovorio u duhu miroljubivog vlaškog naroda. Mi iznosimo istinu konstantno i to je naša kampanja.

Kakva je uloga medija u stvaranju predrasuda o vlaškoj nacionalnoj manjini?

Uloga medija je svakako velika. Ako bismo postavili pojavu predrasuda o Vlasima kao društveni proces, došli bismo do zaključka da je u današnje vreme uloga medija u stvaranju slike o nekom narodu najveća. Međutim, kako mediji mogu da stvore negativan imidž, isto tako mogu i da poprave imidž. Mislim da mediji poput vašeg, objektivnim informisanjem doprinose poboljšanju slike o Vlasima. Sa druge strane, kako su stereotipi nastali tako će i nestati. Ubeđen sam da dolazi vreme kada će se o Vlasima govoriti u najlepšem svetlu.

Ko osim medija doprinosi širenju tih predrasuda?

Osim medija u širenju predrasuda doprinose i političari u zavisnosti od dnevnopolitičkih potreba, a nažalost doprinose i sami Vlasi iz svojih ličnih pobuda.

Mnogi smatraju da su Vlasi zapravo Rumuni. Da li je to jedna od predrasuda, zašto je to tako i ko pokušava da rumunizuje Vlahe?

Ne bih se složio da mnogi smatraju da su Vlasi zapravo Rumuni, pre bih rekao da mnogi ispravno smatraju da su Vlasi zapravo Vlasi. Tačno je da pojedini javno iznose stavove da su Vlasi  Rumuni. Postojala su dva istorijska perioda kada je bio veliki pritisak na Vlahe da se izjasne kao Rumuni i sve to jeste rezultiralo da se jedan broj Vlaha asimiluje. Jedan značajan istorijski period je bio posle Berlinskog kongresa 1878.godine kada su Srbija, Rumunija i Crna Gora dobile državnost gde je jedan od uslova bio da se Vlasi izjasne kao Rumuni, te u popisima stanovništva nije ni postojao termin Vlah. Drugi kritičan period još uvek traje. Počeo je ulaskom Rumunije u EU. Mnogi Vlasi se nevoljno iz ekonomskih razloga izjašnjavaju kao Rumuni kako bi došli do pasoša EU  i dvojnog državljanstva.Tu se javljaju pojedinci koji iz lične koristi učestvuju u tom procesu, te ako ćemo izvesti zaključak ko rumunizuje Vlahe, veoma je jasno.

Jedna od predrasuda je i da su Vlasi primitivan narod, uprkos činjenici da među njima ima mnogo obrazovanih i uspešnih ljudi. Otkud takav narativ?

Veoma je čudno da narod koji je mnogo doprineo stvaranju moderne Srbije, koji je dao veliki broj umetnika, državnika, naučnika bilo ko naziva primitivnim narodom. Mi ne da nismo primitivni, već smo u mnogim sferama ispred drugih, ali nismo spremni da bilo koga etiketiramo ili unizimo, niti da se hvalimo našim dostignućima. Možda je to problem, možda smo isuviše skromni.

Da li su i kojoj meri, po vašim saznanjima, predrasude doprinele da se neki ne izjašnjavaju kao Vlasi?

Verujem da su predrasude u određenoj meri doprinele da se neki ne izjasne kao Vlasi i mislim da se najveći broj Vlaha izjašnjavaju kao Srbi da ne bi bili etiketirani da su Rumuni.

Koliko samim Vlasima smetaju sve te predrasude i da li se i kako se oni  bore protiv njih?

Većini Vlaha smetaju predrasude i činjenica je da u uskim krugovima izražavaju nezadovoljstvo. U svakodnevnom životu nećete čuti da neko glasno negoduje, ali ja se krećem u društvu Vlaha i živim sa njima, te znam šta misle. Među nama postoje ljudi čija je dužnost da glasno govore, ali primetili ste da većina „gleda svoja posla“. Naš način borbe bih definisao kao glasno ignorisanje. Tako smo vekovima opstali, tako ćemo i opstati, prihvatićemo ono što je dobro i odbaciti ono što je loše.

Nakon tek okončanih izbora za članove nacionalnih saveta, nameće se pitanje da li će novi saziv NSV praviti neku novu, bolju strategiju za borbu protiv predrasuda kako bi u javnosti konačno preovladao neki pozitivan stav bez stereotipa?

Izbori za novi saziv NSV pokazali su nekoliko ključnih stvari. Prvo je da su Vlasi jedinstveni po najvažnijim pitanjima. Drugo, izlaznost je bila velika što daje legitimitet Nacionalnom savetu Vlaha i svojevrsna je nagrada za rad u prethodnom mandatu. Pokazalo se da Vlasi razumeju koliko znači standardizacija vlaškog jezika. Sada kada imamo jezik u službenoj upotrebi i kada su vlaški jezik i nacionalna kultura deo obrazovnog sistema, postoje uslovi za potpuno nestajanje predrasuda i stereotipa o Vlasima.

Sa zasedanja NSV na kome je doneta odluka o standardizaciji vlaškog jezika

Ovaj tekst nastao je u sklopu projekta “Predrasude o Vlasima - ogroman i opasan teret”.

 

To Top